06. Mar 2018 |

Uloga logopeda u ranoj intervenciji (povodom dana logopeda)


Važan dio rane intervencije jeste rana intervencija kod djece s teškoćama u području komunikacijskog, jezičkog i/ili govornog razvoja.Ova grupa teškoća je danas veoma učestala. Same komunikacijske i govorno-jezičke sposobnosti su esencijalne za razvoj svih drugih sposobnosti i socijalizaciju djeteta, pa je rana intervencija u ovoj oblasti opravdana i potrebna od najranije dobi. Posao logopeda u ranoj intervenciji u okviru naše Ustanove počinje od prijave djeteta koju vrši roditelj ili staratelj djeteta. Nakon prijave, zakazuje se prvi pregled koji obavlja tim za ulaznu dijagnostiku, čiji je stalni član logoped. Na osnovu prvog pregleda donosi se zaključak da li postoji potreba da se dijete uključi na podsticaje kod nekog od stručnjaka u našoj Ustanovi, na koji vremenski period će se dijete uključiti, koji će oblik rada biti primjenjen, kao i koje se prateće mjere preporučuju. Kada se radi o jako mladom djetetu, rad logopeda se organizuje kroz savjetodavni rad sa roditeljima/strateljima djeteta.Logoped po potrebi odlazi u kućnu posjetu porodici da bi evaluirao kvalitet sprovođenja njegovih uputa. Tokom svog rada logopedi se susreću se sa najrazličitijim vrstama poremećaja komunikacije, govora i jezika:
  • kašnjenje u razvoju govora i jezika, kao i usporen govorno-jezički razvoj (najčešće uzrokovani oštećenjem sluha, usporenim psiho-motornim razvojem, rascjepima usne i/ili nepca, edukativnom i socijalnom deprivacijom)
  • poremećaji su prasegmentnih struktura
  • poremećaji artikulacije
  • poremećaji u razumijevanju govora
  • poremećaji fluentnosti
  • odstupanja u razvoju jezika
  • sve veća izloženost djecemultimedijalnim sadržajima koji se ne doziraju i ne kontrolišu od strane.
Često se radi o sekundarnom tipu poremećaja gdje je primarni poremećaj gnosogena, pervazivna, motorna, senzorna, psihogena ili neka druga patologija. Čestisu i poremećaji iz oblasti komunikacije, govorai jezika koji su uzrokovani edukativnom i socijalnom deprivacijom. Svakom tipu patologije se pristupa na specifičan način, uzimajući u obzir individualnost djeteta i njegovu osobenost kao bio-psiho-socijalnog bića. Ipak najčešći sastavni dijelovi jednog logopedskog podsticaja su:
  • vježbe disanja, relaksacije
  • vježbe za pokretljivost govornih organa
  • vježbe artikulacije
  • vježbe auditivne percepcije i diskriminacije
  • aktivnosti koje podstiču receptivni govor
  • aktivnosti kojima se bogati vokabular.
Preporuke za roditelje:
  • da stimulišu interesovanje djeteta za zvučne i verbalne podražaje (zvučne igračke, govor, pjevanje)
  • da podstiču dijete da manipuliše igračkama, da ih istražuje, sakriva/pronalazi
  • da stimulišu bilo kakvu reakciju djeteta na njegovo ime
  • da podstiču upotrebu gesti (pokazne, pozdravne)
  • da podstiču vokalizaciju, brbljanje, imenovanje
  • da razvijaju interes za slikovni materijal, slikovnice
  • da podstiču razumijevanje i razlikovanje imena bliskih osoba i predmeta koji su djetetu poznati
  • da podstiču pokrete tj. “igru” govornim organima kroz vježbe za ovu regiju.
Neophodno je da roditelji prate razvoj govora i jezika svog djeteta, te ukoliko primjete odstupanja u odnosu na njihove vršnjake da se obrate logopedu za detaljniju procjenu i pomoć. Odjeljenje rane intervencije pruža usluge od rođenja do polaska u školu a koja pokazuju odstupanja u razvoju govora i jezika. Roditelji mogu kontaktirati na broj telefona 032-202-341; 032-202-342 ili na mail ranaintervencija@zastitinas.ba Logopedice Odjeljenja: Fata Bečirbašić, Dijana Šišić i Ajla Vrškić.