Ovo područje uključuje ponajprije razvoj osnovnih spoznajnih funkcija koje se sastoje u vidnoj diskiminaciji, manipulaciji predmeta, rasponu pozornosti, razvoju pojma o postojanosti predmeta i odnosa među predmetima, rješavanju problema, oponašanju, sposobnosti uočavanja razlika među predmetima i njihovih funkcija.
Diskriminacija
U početku dijete se „igra“ sa svim predmetima na isti način, npr. Lutkom manipulira na isti način kao izvečkom, obje igračke trese, gnječi, žvače i sli. Poslije dijete dskriminira ove predmete shodno njegovom obilježlju, odnosno primjeni. Posmatrat ćesliku u slikovnici umjesto da slikovnicu zvače, bacat će loptu, a zvoniti zvoncetom.
Npr. Prati predmet pogledom. Prepoznaje ne poznate osobe . Reagira na vlastiti lik u ogledalu. Pridružuje iste predmete i slično.
Manipulacija
Posmatrat ćemo na koji način dijete koristi svoje ruke, barata predmetima i koordinira pokrete oko –ruka.
Npr. Vadi predmete iz otvorene kutije.
Sredstva za rad: kutija, igračke, sltkiši. Postupak: pokažitete djetetu kako da izvadi predmet iz kutije.kada izvadi predmet, kažite „van“i ponovite nekoliko puta.
Stavite predmet natrag u kutiju i zatresite kutiju. Pokažite mu predmet u kutiji i zatim je ponovo zatresite da zazveči. Tražite od djeteta da samo dohvati i izvadi predmet iz kutije.
U kutiju stavite nekoliko manjih predmeta ili igračaka kojima se dijete upravo počelo igrati pa će tako nastojati brže izvaditi želejni predmet iz kutije.
Postojanost predmeta
Karakteristično je da za sasvim malo dijete predmeti ili osobe koje ne vidi i ne postoje. Tako kada mu ispadne zvečka , ono je ne traži. Postepeno prati pogledom predmet koji pada, počinje ga tražiti, konačno traži i sakriveni predmet. Time se razvija pamćenj pa dijete pronalazi predmet koji je ranije sakriven ili veći broj njih.
Npr. Pronalazi dva skrivena predmeta.
Sredstva za rad: marama , igračke i slatkiši. Pokažite djetetu keks, a zatim ga stavite ispod marame koja se nalazi na stolu. Ono treba pogledom pratitit gdje ste stavili keks. Zatim ga potaknite da pronađe keks, ako uspije pohvalite ga i i dopustite da pojede keks. Zadatak se otežava tako što se marama ispod koje se skrivaju predmeti stavlja na sve veću udaljenost od djeteta.
Pitajte dijete: „Gdje je igračka?“, najbolje je da za vrijeme igre sakrivate omiljenu djetetovu igračku i time ga motivirate da je traži. Ako samo ne podigne maramu, podignite je vi i pokažite djetetu gdje se nalazi skriveni predmet.
Odnosi među predmetima
Djetetova sposobnost da upotrebljava dva ili više predmeta istovremeno, npr. Udara kocku od kocku, postepeno se razvija u sposbnost da predmete dovodi u određen odnos definiran njihovom funkcijom, npr. Šoljica na tanjur, ili poklopac na lonac, a ne obratno.
Npr. Na zahtjev stavlja predmete „u,na, ispod“.
Rješavanje problema
Rješavanje problema odnosi se na djetetovu sposobnost da uoči odnose među predmetima i da primjeni to znanje u rješavanju problema, odnosno postizanju cilja. Npr. Povuče uzicu privezanu za kamion, zaobiđe prepreku da bi došao do željenog predmeta, otvori kutiju i slično.
Npr. Okreće stranice slikovnice.
Sredstva : slikovnice debljih listova, knige i časopisi.
Imitacija
Djetetova sposbnost da oponaša aktivnost vrlo je značajna faza u procesu učenja. Dijete imitira pokrete, zvukove i složenije oblike ponašanja koje posmatra u okolini.
Npr. Stavlja predmet u posudu imitirajući odraslu osobu. Oponaša udaranje rukom od stol. Spontano šara oponašajući odraslu osobu. Gradi vozić od tri kockice. Precrtava krug i slično.
Shema tijela
Pojam o vlastitom tijelu , njegovim dijelovima, položaju dijelova tijela i njIhovom funkcijom, koliko prostora zauzima tijelo. Shema tijela čini osnovicu razvoja prstornih odnosa, pojma o vlastitoj vrijednosti, osjećaja sigurnosti. Razvija se uglavnom motoričkim aktivnostima/ hodanje, trčanje, skakanje, provlačenje, prelaženje preko prepreka, prenošenjem igračaka i slično/.
Npr. Zna pokazati do pet dijelova tijela na sebi u prve dvije godine života. Pokazuje do 5 dijelova tijela na lutki. Prepoznaje sebe na fotografiji.
Literatura :
Priručnik za roditelje, D.Levandovski, B.Teodorović., FAKULTETE ZA DEFEKTOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, CENTAR ZA REHABILITACIJU „ZAGREB“, Zagreb 1991.god.
Matrijal pripremila i prilagodila Dženana Čolaković, dipl. defektolog oligofrenolog, praktičar rane interevncije, praktičar reedukator psihomotorike