"Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja"
U svakodnevnom životu puno češće se susrećemo sa temama o fizičkom zdravlju, a mnogo manje se govori o značaju mentalnog zdravlja. Kada bismo znali koliki značaj mentalno zdravlje ima na sve aspekte našeg života (partnerski, poslovni, društveni, prijateljski) bili bismo jako pažljivi prema očuvanju istoga.Mentalno ili emocionalno zdravlje definirano je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001;).
Dobro mentalno zdravlje mnogo je više od neprisutnosti psihičkih bolesti i teškoća, a uključuje brojne pozitivne karakteristike, kao što su: osjećaj zadovoljstva, želja za životom, smijeh i zabava, sposobnost suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća, osjećaj smisla i svrhe, fleksibilnost u učenju novih stvari i prilagodbi na promjene, ravnoteža posla i zabave, odmora i aktivnosti, visoko samopouzdanje itd.
Usluge psihologa u Ustanovi
Zadatak i cilj naše Ustanove, između ostalog, jeste da se pruža permanentna psihološka podrška i pomoć za sve korisnike i roditelje naših korisnika u očuvanju njihovog mentalnog zdravlja. Cilj je raditi preventivno, a zatim u slučaju razvoja određenih simptoma i poteškoća u psihičkom funkcioniranju adekvatno i pravovremeno reagirati kroz stručni psihološki tretman. Nažalost, previše ljudi uzima svoje mentalno i emocionalno zdravlje "zdravo za gotovo" te se njime bave tek kada se pojave problemi.
Osobe koje su prošle teška i izazovna iskustva sa svojom djecom od dobivanja dijagnoze, brojnih tretmana, pregleda, terapija, operacija, novih dijagnoza, katastrofičnih predviđanja imale su velika iskušenja na planu očuvanja mentalnog zdravlja. Neophodni su veliki unutrašnji kapaciteti, strategije i lične snage, kao i značajna socijalna mreža podrške, da se navedene poteškoće prevaziđu i da pri tome sačuvaju optimalno psihičko funkcioniranje. Roditelji djece i odraslih osoba sa poteškoćama u razvoju su često bili u situacijama u kojima su morali da iscrpljuju sve svoje psihofizičke kapacitete i reusurse, da podnose visoke nivoe stresa, da tolerišu neizvijesnost, nepredvidljivost, neimanje garancija za bilo šta što rade, a pri tome da sve to urade sa puno energije, pažnje i ljubavi.
Na tom putu potrebna im je sva moguća pomoć i podrška, ne zbog toga što su slabi već zbog toga što je zaslužuju. Ponekad su problemi preveliki i/ili preteški da bi ih osoba sama riješila uz pomoć postojećih načina suočavanja pa ih ne uspijeva sve savladati ili su u tom trenutku preveliki teret za nju, te osoba ima osjećaj da baš ništa ne pomaže. To je znak da uobičajeni načini suočavanja s teškoćama jednostavno nisu dovoljni i da je potrebno potražiti stručnu psihološku pomoć.
Nudimo vam u nastavku strategije koje već od danas možete sami početi prakticirati s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja:
- osluškujte svoje fiziološke reakcije, misli, emocionalno reagovanje kao i ponašanje
- zapišite u kojim situacijama se vaše raspoloženje naglo mijenja i šta vam tada prolazi kroz glavu
- preispitajte tačnost i opravdanost tih misli koje utiču na vaše raspoloženje
- navedite koji su trenutno vaši najveći problemi i brige
- definirajte ciljeve u rješavanju navedenih problema koji su kratkoročni, mjerljivi i realno ostvarivi. Krenite od onog koji je najprioritetniji za riješiti ili od onog kojeg ćete uspjeti riješiti najbrže
- nagradite se za svaki i najmanji korak ka uspjehu!
- odvojite vrijeme samo za sebe, dovoljno je pola sata dnevno da provedemo u ugodnoj aktivnosti (npr. šetnja u prirodi, razgovor i kafa sa dragom osobom, topla kupka, meditacija, trening, čitanje, slušanje opuštajuće muzike, gledanje filma...)
- napravite izbalansiranu strukturu dana (vrijeme za rad, san i odmor, kao i ugodne aktivnosti i druženje)
- uložite svoje vrijeme i trud u različite socijalne uloge, ne samo jednu (ti si i majka/otac, prijatelj/ica, kolega/ica, brat/sestra, sin/kćerka i još mnogo toga)
- jedite zdravo, budite aktivni
- povežite se sa drugim ljudima
- pronađite hobi ili aktivnost koja vas uveseljava
- tražite pomoć kada osjetite da trebate
- budite blagi prema svojim greškama. Naučite da si oprostite.
- Posebno za roditelje djece sa poteškoćama u razvoju: prepustite dio svakodnevnih obaveza oko djeteta bliskoj osobi (partneru, bliskom članu porodice i sl.). Ako prepustim dio obaveza ne znači da gubim kontrolu i da sam manje dobar roditelj!
Na taj način dugoročno ulažem u očuvanje vlastitog mentalnog zdravlja.
Edina Maslo-Bukva, mr.psihologije